Psihologija i mentalno zdravlje sve su relevantnije teme u današnje vrijeme, osobito za mlade koji se u današnjem digitalnom i globaliziranom svijetu suočavaju s raznovrsnim novim izazovima. Brze i velike promjene, nagli razvoj tehnologije te popularnost društvenih mreža karakteristike su svijeta u kojem mladi danas žive. U skladu s tim, mentalno zdravlje mladih sve je više povezano s njihovim navikama korištenja tehnologije i društvenih mreža (Weigle i Shafi, 2024).

Odgovorno korištenje društvenih mreža povezano je s određenim koristima, kao što su viša percipirana socijalna podrška, sigurno eksperimentiranje s vlastitim identitetom te učenje digitalnih vještina potrebnih za budućnost (Odgers i Jensen, 2020). Međutim, neka istraživanja ukazuju na povezanost veće količine vremena provedenog na društvenim mrežama s višom anksioznošću i depresivnošću te suicidalnošću i samoozljeđivanjem (Keles i sur., 2020; Khalaf i sur., 2023). Mladima su zato potrebne informacije iz područja psihologije i mentalnog zdravlja.

Takve informacije brzo su i lako dostupne na internetu, no različite su kvalitete i stupnja provjerenosti. Uz to, prema istraživanju Bobinac i suradnika (2022), zdravstvena pismenost Hrvata, tj. stupanj u kojem su sposobni pronaći, razumjeti i koristiti zdravstvene informacije i usluge, nalazi se na samoj granici problematične i adekvatne te ovisi o klasnim, ekonomskim i socijalnim obilježjima pojedinaca.

Yeung i suradnici (2022) navode kako je 2021. godine otprilike pola od 100 najpopularnijih TikTok videa o ADHD-u sadržavalo obmanjujuće informacije. Johnson (2022) pronalazi da gledajući TikTok video o lažnim simptomima depresije, studenti mogu drastično promijeniti neka svoja uvjerenja o depresiji. Hudon i suradnici (2024) pak u svome istraživanju saznaju da se dezinformacije najviše šire u videozapisima o neurološkom razvoju, mentalnom zdravlju, poremećajima ličnosti, suicidu, psihotičnim poremećajima i tretmanu. Iako sadržaj o mentalnom zdravlju jest sve prisutniji na društvenim mrežama, potrebni su izvori koji će znanstveno utemeljene informacije učiniti pristupačnijima i razumljivijima.

Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu poslužiti kao kvalitetan izvor sadržaja o mentalnom zdravlju na društvenim mrežama te, prema Pretorius i suradnicima (2022), pridonijeti razvoju kritičnosti prema takvim sadržajima kod osoba koje prate njihove objave. Također, Gabarron i suradnici (2020) navode kako stručnjaci koristeći društvene mreže imaju potencijal za pružanje pouzdanih informacija, ispravljanje dezinformacija koje se šire tim istim društvenim mrežama i pružanje ispravnih odgovora na osobne i javne probleme.

Ipak, same teme mentalnog zdravlja i traženja pomoći za isto i dalje nisu dovoljno ustaljene i prihvaćene u društvu te i dalje postoji određena stigma oko narušenog mentalnog zdravlja i primanja odgovarajuće pomoći. Istraživanja pokazuju kako je okolina koja otvoreno priča i informira se o mentalnom zdravlju te podržava traženje pomoći povezana sa višom spremnošću za traženje pomoći Lacey i sur., 2024; Staiger i sur., 2017. Mladima je dakle potrebna podrška za njihovo mentalno zdravlje, kao i okolina koja potiče brigu o mentalnom zdravlju i sam razgovor o njemu.

U skladu s tim, u akademskoj godini 2023./2024. nastali su Overthinkeri, začeti prvo kao studentski projekt koji je okupio studente u svrhu promicanja psiholoških znanja te važnosti mentalnog zdravlja putem različitih aktivnosti, uključujući podcast, školske radionice i predavanja, sadržaje na društvenim mrežama te humanitarne pub kvizove. Projekt se uz mentorstvo i podršku profesora Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavio i u akademskoj godini 2024./2025, a 9. srpnja 2025. godine službeno smo postali neprofitna udruga te dalje neovisno nastavljamo svoj rad.