Važnost razgovora o mentalnom zdravlju

Psihologija i mentalno zdravlje sve su relevantnije teme u današnje vrijeme, osobito za mlade koji se u današnjem digitalnom i globaliziranom svijetu suočavaju s raznovrsnim novim izazovima. Brze i velike promjene, nagli razvoj tehnologije te popularnost društvenih mreža karakteristike su svijeta u kojem mladi danas žive. U skladu s tim, mentalno zdravlje mladih sve je više povezano s njihovim navikama korištenja tehnologije i društvenih mreža (Weigle i Shafi, 2024).

Odgovorno korištenje društvenih mreža povezano je s određenim koristima, kao što su viša percipirana socijalna podrška, sigurno eksperimentiranje s vlastitim identitetom te učenje digitalnih vještina potrebnih za budućnost (Odgers i Jensen, 2020). Međutim, neka istraživanja ukazuju na povezanost veće količine vremena provedenog na društvenim mrežama s višom anksioznošću i depresivnošću te suicidalnošću i samoozljeđivanjem (Keles i sur., 2020; Khalaf i sur., 2023). Mladima su zato potrebne informacije iz područja psihologije i mentalnog zdravlja.

Takve informacije brzo su i lako dostupne na internetu, no različite su kvalitete i stupnja provjerenosti. Uz to, prema istraživanju Bobinac i suradnika (2022), zdravstvena pismenost Hrvata, tj. stupanj u kojem su sposobni pronaći, razumjeti i koristiti zdravstvene informacije i usluge, nalazi se na samoj granici problematične i adekvatne te ovisi o klasnim, ekonomskim i socijalnim obilježjima pojedinaca.

Yeung i suradnici (2022) navode kako je 2021. godine otprilike pola od 100 najpopularnijih TikTok videa o ADHD-u sadržavalo obmanjujuće informacije. Johnson (2022) pronalazi da gledajući TikTok video o lažnim simptomima depresije, studenti mogu drastično promijeniti neka svoja uvjerenja o depresiji. Hudon i suradnici (2024) pak u svome istraživanju saznaju da se dezinformacije najviše šire u videozapisima o neurološkom razvoju, mentalnom zdravlju, poremećajima ličnosti, suicidu, psihotičnim poremećajima i tretmanu. Iako sadržaj o mentalnom zdravlju jest sve prisutniji na društvenim mrežama, potrebni su izvori koji će znanstveno utemeljene informacije učiniti pristupačnijima i razumljivijima.

Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu poslužiti kao kvalitetan izvor sadržaja o mentalnom zdravlju na društvenim mrežama te, prema Pretorius i suradnicima (2022), pridonijeti razvoju kritičnosti prema takvim sadržajima kod osoba koje prate njihove objave. Također, Gabarron i suradnici (2020) navode kako stručnjaci koristeći društvene mreže imaju potencijal za pružanje pouzdanih informacija, ispravljanje dezinformacija koje se šire tim istim društvenim mrežama i pružanje ispravnih odgovora na osobne i javne probleme.

Ipak, same teme mentalnog zdravlja i traženja pomoći za isto i dalje nisu dovoljno ustaljene i prihvaćene u društvu te i dalje postoji određena stigma oko narušenog mentalnog zdravlja i primanja odgovarajuće pomoći. Istraživanja pokazuju kako je okolina koja otvoreno priča i informira se o mentalnom zdravlju te podržava traženje pomoći povezana sa višom spremnošću za traženje pomoći Lacey i sur., 2024; Staiger i sur., 2017. Mladima je dakle potrebna podrška za njihovo mentalno zdravlje, kao i okolina koja potiče brigu o mentalnom zdravlju i sam razgovor o njemu.

U skladu s tim, u akademskoj godini 2023./2024. nastali su Overthinkeri, začeti prvo kao studentski projekt koji je okupio studente u svrhu promicanja psiholoških znanja te važnosti mentalnog zdravlja putem različitih aktivnosti, uključujući podcast, školske radionice i predavanja, sadržaje na društvenim mrežama te humanitarne pub kvizove. Projekt se uz mentorstvo i podršku profesora Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavio i u akademskoj godini 2024./2025, a 9. srpnja 2025. godine službeno smo postali neprofitna udruga te dalje neovisno nastavljamo svoj rad.

Reference

Bobinac, A., Dukić Samaržija, N. i Ribarić, E. (2022). Zdravstvena pismenost u Republici Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 29(3), 427–443. https://doi.org/10.3935/rsp.v29i3.1954

Gabarron, E., Bradway, M., Årsand, E. (2020). Chapter 9 – Social media for adults. In D. C. Klonoff, D. Kerr, & S. A. Mulvaney (Eds.), Diabetes Digital Health (pp. 119–129). Elsevier. https://doi.org/10.1016/B978-0-12-817485-2.00009-2

Hudon, A., Perry, K., Plate, A., Doucet, A., Ducharme, L., Djona, O., Testart Aguirre, C., Evoy, G. (2025). Navigating the Maze of Social Media Disinformation on Psychiatric Illness and Charting Paths to Reliable Information for Mental Health Professionals: Observational Study of TikTok Videos. J Med Internet Res, 27, e64225. https://doi.org/10.2196/64225

Johnson, K. (2022). Misinformation of Mental Health on Social Media and How it Affects Those Who View it. [Preddiplomski pohvaljeni rad] Sveučilište Sjeverni Colorado. https://digscholarship.unco.edu/honors/75

Keles, B., McCrae, N., & Grealish, A. (2019). A systematic review: the influence of social media on depression, anxiety and psychological distress in adolescents. International Journal of Adolescence and Youth, 25(1), 79–93. https://doi.org/10.1080/02673843.2019.1590851

Khalaf, A. M., Alubied, A. A., Khalaf, A. M. i Rifaey, A. A. (2023). The Impact of Social Media on the Mental Health of Adolescents and Young Adults: A Systematic Review. Cureus, 15(8), e42990. https://doi.org/10.7759/cureus.42990

Lacey, L., Mishra, N., Mukherjee, P., Prakash, N., Prakash, N., Quinn, D., Sabarwal, S. i Saraswat, D. (2025). Can destigmatizing mental health increase willingness to seek help? Experimental evidence from Nepal. Journal of Policy Analysis and Management, 44, 97–124. https://doi.org/10.1002/pam.22643

Odgers, C. L. i Jensen, M. R. (2020). Annual Research Review: Adolescent mental health in the digital age: facts, fears, and future directions. Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines, 61(3), 336–348. https://doi.org/10.1111/jcpp.13190

Pretorius, C., McCashin, D., & Coyle, D. (2022). Mental health professionals as influencers on TikTok and Instagram: What role do they play in mental health literacy and help-seeking? Internet Interventions, 30, 100591. https://doi.org/10.1016/j.invent.2022.100591

Staiger, T., Waldmann, T., Rüsch, N. i Krumm, S. (2017). Barriers and facilitators of help-seeking among unemployed persons with mental health problems: a qualitative study. BMC Health Services Research, 17(1), 39. https://doi.org/10.1186/s12913-017-1997-6

Weigle, P. E. i Shafi, R. M. A. (2024). Social Media and Youth Mental Health. Current Psychiatry Reports, 26(1), 1–8. https://doi.org/10.1007/s11920-023-01478-w

Yeung, A., Ng, E., & Abi-Jaoude, E. (2022). TikTok and Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder: A Cross-Sectional Study of Social Media Content Quality. The Canadian Journal of Psychiatry, 67(12), 899–906. https://doi.org/10.1177/07067437221082854